Pokljuka

Pokljuka je najveća cjelovita smrekova visoravan u Sloveniji: dvadeset kilometara šume između Bleda i Bohinja, uzdignute na 1100 do 1400 metara, gdje ljeti miriše na smolu i borovnice, a zimi vlada tišina kakve u dolini više nema. Ime navodno potječe od stare riječi za „zavoj, pregib” — i visoravan doista jest jedan jedini valoviti sag šuma i čistina.

Stoljećima su Pokljuku oblikovali pastiri i ugljenari: bohinjski su seljaci ljeti gonili stoku na visoke planine čija imena zvuče kao poezija — Uskovnica, Zajamniki, Konjščica, Lipanca. Planina Zajamniki sa svojim jedinstvenim nizom drvenih stanova danas je jedno od najfotografiranijih alpskih naselja Europe. Ugljenari su među šumama palili ugljen za kroparske i bohinjske fužine — bez pokljuškog ugljena ne bi bilo kroparskih čavala.

Zimi je Pokljuka slovenska prijestolnica biatlona: na Rudnom polju za bodove Svjetskog kupa bore se najbolji strijelci-trkači svijeta. I još je nešto istina što zvuči kao legenda: pokljuškim šumama šeću smeđi medvjedi. Susreti su iznimno rijetki — medvjed se čovjeku sklanja — ali upravo svijest da šuma nije prazna daje Pokljuki onu prastaru, poštovanja punu tišinu.