Bohinjsko jezero

Pola sata vožnje od Bleda leži jezero koje je sve što Bled nije: prostrano, tiho i divlje. Sa svoja 3,2 četvorna kilometra Bohinjsko jezero najveće je stalno jezero u Sloveniji — dugo dobra četiri kilometra, duboko do 45 metara, ledenjačka voda u cijelosti unutar Triglavskog nacionalnog parka. Nema hotelske promenade — samo šuma, stijene i Julijske Alpe, koje se mirnih jutara zrcale u površini kao u staklu.

Ovo je zemlja Zlatoroga, najljepše legende Julijaca: bijelog divokoze sa zlatnim rogovima koji je čuvao blago pod Bogatinom. Lovca koji ga je iz pohlepe ustrijelio Zlatorog je namamio u ponor — a iz kapi njegove krvi izniknule su triglavske ruže. Kip zlatorogog čuvara danas stoji uz jezero, a njegovo ime nosi i najpoznatije slovensko pivo. Uz kameni most u Ribčevom Lazu stoji i spomenik četvorici hrabrih ljudi koji su se 1778. — među prvima u Europi izvan Mont Blanca — popeli na vrh Triglava.

Simbol jezera je crkva sv. Ivana Krstitelja uz most: izvana skromna, iznutra oslikana freskama iz 14.–16. stoljeća koje se ubrajaju među najvažnije srednjovjekovne zidne slike u državi. Nad zapadnim krajem jezera huči slap Savica, izvor Save Bohinjke, a žičara vas s obale u četiri minute podigne na Vogel — do pogleda koji jezero i Triglav drži u istom kadru. Sredinom rujna dolina slavi svoju tradiciju: Kravlji bal prati krave, okićene cvijećem, s planina natrag u dolinu.